Početna

Znanost i tehnologija se ubrajaju u najznačajnije pokretače društvenog napretka, što je danas sve očitije. Smanjenje gladi kao posljedica napretka u proizvodnji hrane te ogroman napredak u liječenju i prevenciji bolesti samo su dio znanstvenih uspjeha koji su doveli do produženja života i poboljšanja njegove kvalitete.

Međutim, u Hrvatskoj je interes prema STEM (eng. Science, Technology, Engineering and Mathematics) područjima i dalje ispod EU prosjeka. Porazni su podaci da međunarodni program za procjenu znanja i vještina učenika (PISA, prema engl. Programme for International Student Assessment) rangira Hrvatsku kao 36.-tu od 72 zemlje, dok smo u matematici tek na 41. mjestu.

Građani u demokratskom društvu imaju sve više prava, ali i odgovornosti pri odlučivanju u koju svrhu primijeniti znanost i tehnologiju. Nažalost, sve veći broj njih je sklon negiranju značaja znanosti i prihvaćanju pseudoznanosti, zbog olakšanog pristupa velikom broju neprovjerenih i pogrešnih informacija širokom upotrebom Interneta.

Možda najzorniji primjer tome je da se cijepljenje, koje je provjereno najučinkovitija mjera prevencije niza zaraznih bolesti (npr. ospica, poliomijelitisa, hepatitisa B), smatra osobnim izborom ili se čak dovodi u pitanje. U medijima se pitanje cijepljenja često provlači u vidu debate i gotovo se jednak prostor daje zagovarateljima i protivnicima cijepljenja. Neke teme poput cijepljenja protiv ljudskog papiloma virusa (HPV), uzročnika raka grlića maternice, čak se smatraju tabu temom i o njima se više raspravlja u moralnom i religioznom, nego znanstvenom i zdravstvenom kontekstu.

Problem donošenja neinformiranih odluka građana o važnim društvenim pitanjima mogao bi se riješiti znanstvenom edukacijom i razvojem kritičkog mišljenja. Od izuzetne je važnosti da kritičko mišljenje, kao način promišljanja o svijetu te kao način gledanja na stvarnost, predstavlja jezgru i osnovu u obrazovanju, te kasnije u općoj kulturi svakog pojednica. Jedna od dužnosti znanstvenika i odgojno-obrazovnih djelatnika je i sprječavanje popularizacije pseudoznanstvenih ideja, te promocija znanstvenih pojmova i razvijanje kritičkog razmišljanja u djece, kao temelja za izgradnju demokratskog društva znanja.

Prirodne znanosti se obično prezentiraju kao teške, što odvraća mlade od bavljenja tim područjem, a složenost prirodnih zakona i znanstvenih koncepata, kao i stručni jezik znanstvenika onemogućuju lako širenje znanstvenih ideja.

Kako bismo mogli prodrijeti do široke javnosti potrebni su nam puno jednostavniji i atraktivniji pristupi, te odabir tema, pojmova i problema važnih i/ili prikladnih za usvajanje u ranoj dobi. Stoga, da bismo ponudili prikladne programe za edukaciju mladih u ovom projektu udružili smo znanstvenike, pedagoge, odgojno-obrazovne djelatnike, filozofe i psihologe.

doc. dr. Ivana Munitić (područje biomedicina)
doc. dr. Nela Malatesti (područje kemija)
Odjel za Biotehnologiju, Sveučilište u Rijeci, R. Matejčić 2, 51000 Rijeka

Create your website at WordPress.com
Get started
search previous next tag category expand menu location phone mail time cart zoom edit close